Startsida
Hjälp
Sök i LIBRIS databas

     

 

Sökning: onr:22237882 > Obrazovanje za kult...

Obrazovanje za kulturu mira kao viktimološki odgovor na uspon ideologija neofašizma (Education for the Culture of Peace as Victimological Response to the Rise of Ideology of Neo-Fascism) [Elektronisk resurs]

Basic, Goran 1972- (författare)
The Second International Scientific Victimology Conference ”Ambassadors of Peace in Bosnia and Herzegovina”, Institute for Development of Victimology, Bosnia and Herzegovina; Foundation "Help Victims of Power and the Authority Abuse in Bosnia and Herzegovina"; University of Bihać, Bosnia and Herzegovina; Institute of Knowledge Management, Republic of Macedonia; Associations of Mediators in Bosnia and Herzegovina; THINK THANK – Research Center Banja Luka, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina (20171122). 
Delić, Zlatan (författare)
Sofradzija, Halima (författare)
Linnéuniversitetet Fakulteten för samhällsvetenskap (FSV) (utgivare)
Kriminal- och socialvetenskapligt nätverk; Institutet för kunskaps- och metodutveckling inom ungdoms- och missbruksvård (IKM); Centrum för specialpedagogisk forskning (CSF) (medarbetare)
Sarajevo, Bosnia and Herzegovina 2017
Bosniska.
Ingår i: The Second International Scientific Victimology Conference ”Ambassadors of Peace in Bosnia and Herzegovina”. ; 10-10
Läs hela texten
Läs hela texten
Läs hela texten
  • E-bok
Sammanfattning Ämnesord
Stäng  
  • Cilj ovog rada je kritički analizirati intelektualne uslove za obrazovanje empirijskih i  normativnih dimenzija znanja koje se mogu suprotstaviti ideologijama neofašizma,  i na teorijsko-diskurzivnom,  i na praktičnom planu. U viktimologiji nastaje problem onda kada obrazovne politike i prakse označavaju (1) zajedničke prošlosti,  (2) politike etničkih identiteta i  (3) politike sjećanja koje su ispunjene nesavladanim viskom  ratnog nasilja iz prošlosti. Rad se bavi kritičkom analizom  klerikalizacije obrazovnih politika, kritičkom analizom klerikalizacije politika etničkih identiteta i kritičkom analizom klerikalizacije politika sjećanja. U analitičkoj pozadini ovog rada nalazi se stav da društvena i kulturalna značenja nastaju kao posljedica društvenih diskursa i diskurzivnih  praksi kojima značenjski »stvaramo«, odnosno konstruiramo  obrazovanje kao društveni fenomen. Analitička osnova rada se zasniva na pregledu različitih studija iz domena sociologije ideologije, sociologije vojske i rata, socijalne epistemologije i kritičke viktimologije. Rad traga za obuhvatnom kritičkom perspektivom iz koje bi bilo moguće obrazovati novu, dinamičnu terminologiju za preciznu diskurzivnu analizu političkog, diskurzivnog i identitarnog infantilizma i kritiku neofašističkih politika etničkih identiteta u kontekstu šire kritike negativnih društvenih učinaka na prvi pogled različitih, ali, u biti međusobno nadopunjavajućih ideologija neofašizma i neopopulizma. U radu se obrazlaže društvena potreba za kvalitetnijim javnim obrazovanjem značenja političke, medijske i religijske upotrebe i zloupotrebe »identitarnih pojmova« i »identitarne terminologije«. Rad se zasniva na kvalitativnoj metodologiji istraživanja značenja (i političke zloupotrebe) osnovnih pojmova u viktimologiji kao sto su recimo: »globalizacija nasilja« »država«, »državne granice« »kleronacionalizam«, »sekularizam« »politika predstavljanja«, »kultura«, »kulturni identitet«, »kultura sjećanja«, »kultura mira«, »kultura smrti«,  »religija«, »povratak religije«, »tradicija«, »vitalni nacionalni interes« itd. Insistira se na odvaganoj kritičkoj analizi povlaštenih strategija političkog apliciranja označiteljskih sistema i mehanizama 'razlikovanja' koji služe kao  epistemička osnova za obrazovanja pojmova, terminologije, taksonomija i klasifikacija prema kojima se ljudi dijele na »naše« i »njihove«. Zaključak je da bi se u normativnoj osnovi obrazovanja koje nam je potrebno u 21. stoljeću trebalo pozvati na odgovornost svih društvenih aktera  prema budućim naraštajima u kontekstu sve uočljivija medijske, ideološke i biopolitičke konkurencija za »status povijesne žrtve« davnih (i sasvim nedavnih) stvarnih i ideoloških  ratova koji su se vodili ili se još uvijek  vode, zapliću ili raspliću na Balkanu.  
  • The purpose of this paper is to critically analyse intellectual conditions for education pertaining to the empirical and normative knowledge dimensions that can oppose the ideologies of neo-fascism, both on the theoretical-discursive and the practical plan. A problem occurs in victimology when educational policies and practices mark (1) common pasts, (2) ethnical identity policies and (3) remembrance policies filled with reigning excess of war violence from the past. The paper deals with the critical analysis of clericalization of educational policies, critical analysis of clericalization of ethnical identity policies and critical analysis of clericalization of remembrance policies. The analytical background of this paper carries the sentiment that social and cultural meanings are created as a consequence of social discourses and discursive practices that we »create« semantically, that is, we construe education as a social phenomenon. The analytical basis of the paper is founded on a review of various studies from the domains of ideology sociology, army and war sociology, social epistemology and critical victimology. The paper seeks an all-encompassing critical perspective that would make it possible to teach a new, dynamic terminology for a precise discursive analysis of the political, discursive and identitarian infantilism and a criticism of neo-fascist policies of ethnical identity in the context of a broader criticism of negative social impacts on ideologies of neo-fascism and neo-populism that appear different at first glance but that actually mutually complete each other. The paper explains the social need for a public education of a better quality pertaining to the meaning of political, media and religious use and misuse of »identitarian concepts« and »identitarian terminology«. The paper is based on the quality methodology of the research of meaning (and political misuse) and basic concepts of victimology, such as: »globalisation of violence«, »state«, »state borders«, »clero-nationalism«, »secularism« »representation policy«, »culture«, »cultural identity«, »culture of remembrance«, »culture of peace«, »culture of death«,  »religion«, »return of religion«, »tradition«, »vital national interest« etc. There is an insistence on a scrutinized critical analysis of privileged strategies of the political application of referential systems and mechanisms of 'differentiating' that serve as the epistemic foundation to teach the concepts, terminology, taxonomies and classifications used to separate people into »ours« and »theirs«. The conclusion is that, in the normative foundation of education we need in the 21 st century, we should call upon the responsibility of all social players for the future generations in the context of more noticeable media, ideological and bio-political competitors for the »historical victim status« of the ancient (and recent) actual and ideological wars fought in the past or those that are ongoing, intensifying or in the process of being resolved in the Balkans.  

Ämnesord

Social Sciences  (hsv)
Sociology  (hsv)
Sociology (excluding Social Work, Social Psychology and Social Anthropology)  (hsv)
Samhällsvetenskap  (hsv)
Sociologi  (hsv)
Sociologi (exklusive socialt arbete, socialpsykologi och socialantropologi)  (hsv)
Pedagogics and Educational Sciences  (lnu)
Pedagogik och Utbildningsvetenskap  (lnu)
Sociology  (lnu)
Sociologi  (lnu)
Freds- och utvecklingsstudier  (lnu)
Peace and Development Studies  (lnu)

Indexterm och SAB-rubrik

education
peace culture
ideology
neo-fascism
clero-nationalism
discourse
clericalization
identity
tolerance
critical victimology
epistemology
neo-populism
victim status
war
conflict
obrazovanje
kultura mira
ideologija
neofašizam
kleronacionalizam
diskurs
klerikalizacija
identitet
tolerancija
kritička viktimologija
episemologija
neopopulizam
status žrtve
rat
konflikt
Inställningar Hjälp

Uppgift om bibliotek saknas i LIBRIS

Kontakta ditt bibliotek, eller sök utanför LIBRIS. Se högermenyn.

Om LIBRIS
Sekretess
Hjälp
Fel i posten?
Kontakt
Teknik och format
Sök utifrån
Sökrutor
Plug-ins
Bookmarklet
Anpassa
Textstorlek
Kontrast
Vyer
LIBRIS söktjänster
SwePub
Uppsök

Kungliga biblioteket hanterar dina personuppgifter i enlighet med EU:s dataskyddsförordning (2018), GDPR. Läs mer om hur det funkar här.
Så här hanterar KB dina uppgifter vid användning av denna tjänst.

Copyright © LIBRIS - Nationella bibliotekssystem

 
pil uppåt Stäng

Kopiera och spara länken för att återkomma till aktuell vy